субота, 4. јул 2009.

Dacia SUV

Dacia SUV

Na specijalizovanom rumunskom forumu osvanule su nezvanične, garažne fotografije dva potpuno razotkrivena kompaktna SUV-a sa znakom Dačije.

Iznenađenje je utoliko veće što dizajn finalnog proizvoda nije ni blizu spekulativnim renderinzima koji su se mogli videti po medijima na Internetu.

Dačia je na prednjem kraju primenila originalno oblikovanu svetlosnu grupu sa dvostrukim H7 farovima i centralno orijentisanim pokazivačima pravca u gornjem delu.

Maska hladnjaka je jednostavnog dizajna ali nosi masivni hromirani ukras koji liči na usisnik vazduha. To je zapravo estetski detalj koji skreće pažnju na veliki amblem rumunske fabrike.

Maglenke su duboko usađene u prednji odbojnik koji u donjem delu crne boje, na sredini ima zadebljanje koje liči na zaštitnu oblogu kakva se viđa kod SUV-ova i krosovera.

Pretpostavljamo da će taj istaknuti središnji deo u nekoj od verzija dobiti aluminijumski finiš. "Zaštitnik" uokviruje donji otvor za hlađenje sa vrlo jednostavno dizajniranom rešetkom.

Ispupčenje na haubi replicira "U" dizajn sa novog znaka Dačije, a robustan izgled daju široki blatobrani, bez crnih zaštitnih obloga od plastike.

Brisači nisu skriveni ispod linije haube, a prednji vetrobran nije preterano strm u stilu SUV-ova, već prati liniju Dačijinog MCV-a.

Duž celog krova su montirane šine krovnog nosača u crno-aluminijumskoj kombinaciji. Pragovi su takođe crne boje kao i retrovizori, a samo su ručice na vratima u boji karoserije.

Na zadnjem kraju se može videti originalni Dačia dizajn sa zadnjim vetrobranom koji takođe prati linije sa amblema Dačije. Estetski detalj koji vizuelno zatvara zadnju svetlosnu grupu je proširenje na limu petih vrata. Na dostupnoj fotografiji nema oznaka modela, a mesto za registarsku tablicu je neobično veliko sa predimenzioniranom crnom maskom.

Branik je dubok, skladno je oblikovan i funkcionalno izrezan zarad lakšeg utovara, a ima ugrađene "mačije" oči. Njegov izgled u donjem delu kvari veliki izrez oko izduvne cevi koji se ponavlja i na suprotnoj strani.

Deluje da je prostor predviđen za montažu atraktivnog (dvostrukog) hromiranog završetka izduvne grane. S obzirom na to da se odbojnici projektuju i za snažnije motore kakav je 1.9 dCI od 130 KS, verovatno je lepši završetak i veći promer izduvne cevi rezervisan za najskuplje verzije.

Na rumunskom forumu posvećenom Dačijinim vozilima pominju se još i 1.6 benzinski motor od 90 KS koji se već ugrađuje u Dačije, a u priči su i dva 1.6 16V benzinca iz Megana, jedan od 105 KS i drugi od 110 KS.

Čast dizelaša u verovatno najjeftinijem terencu će braniti dCI agregati zapremine 1,5 litara i snage 85 KS i 105 KS, uz pomenuti 1,9-litarski motor koji bi, ukoliko zaista bude ponuđen, predstavljao ostvarenje sna za mnoge ljubitelje Dačije.

Piše: Nikola Stojanović

петак, 3. јул 2009.

Limuzine koje najviše vole i u kojima se voze direktori

Limuzine koje najviše vole i u kojima se voze direktori


Snaga motora i performanse su jedna od najvažnijih stavki za koje se kupci interesuju prilikom kupovine novog automobila. To se naročito odnosi na ljubitelje žustrije vožnje kojima više konjskih snaga znači i veće uživanje u vožnji.

Veliki agregati, sa zapreminama od dve, tri pa i više hiljada kubika, su svojevremeno bili specifični za američke automobile, jer tamošnji vozači nikada nisu morali da brinu o ceni goriva. Tek kasnije su velikolitražni agregati postali hit i među evropskim kupcima.Pored toga što su automobili sa pogonskim jedinicama veće zapremine skuplji od slabijih varijanti, veliki i snažni motori imaju i dosta veće troškove održavanja. To se prvenstveno odnosi na potrošnju goriva, koja je daleko veća nego kod manjih motora.

Takođe, troškovi registracije ovakvih automobila su veći, naročito sada kada su povećane takse na posedovanje vozila koje ima više od 2.000 kubika.Ipak, pravim ljubiteljima brzine i snage ni ovo nije dovoljno da razmisle o kupovini slabijeg i jeftinijeg modela.Ovakvi motori se uglavnom ugrađuju u velike limuzine i terenska vozila, mada se mogu naći i pod haubama specijalnih, sportskih izvedbi manjih modela.

„Reno laguna“Treća generacija „lagune” je logičan naslednik prethodne generacije, pa izgledom podseća na staru „lagunu”, ali sa veoma zategnutim borama. Dopadljiv spoljašnji izgled se prenosi i na kabinu, koja je dosta jednostavna, lepo oblikovana i prostrana, pa se ovaj model svrstava i u kategoriju porodičnih limuzina, ali i u prave limuzine namenjene menadžerima. Sedam agregata (tri benzinska i četiri komon-rejl dizelaša) osiguravaju kupcima „lagune” veoma širok izbor pogonskih jedinica. Najslabiji motor ima zapreminu od 1.600 kubika i snagu od 110 konja, dok najsnažniji dizelaš ima dva litra i 175 konjskih snaga, što ga čini najjačim agregatom koji se ugrađuje u „lagunu” treće generacije.

Francuski automobili se nikada nisu isticali niskom cenom, ali se ovaj model i tu pokazao veoma dobro, pošto najjeftinija verzija košta 21.747 evra.
„Opel insignija“Nemačka limuzina, koja se nedavno pojavila i na našem tržištu, potpuno je opravdala titulu evropskog automobila 2009. godine jer je, već prvih meseci prodaje, ustoličila na prvom mestu po prodaji u D segmentu. Model dugačak 4,83 metra je u „Opelovu” gamu uveo dosta novina, naročito u pogledu dizajna koji je moderniji nego ikada. Ispod haube ovog modela se može naći dosta širok spektar pogonskih jedinica, od kojih je najslabija verzija sa 1,6 litara i 115 konja (180 u turbo izdanju). Najjača verzija je V6 motor od 2,8 litara koji raspolaže sa čitavih 260 konja. Ipak, za naše tržište su verovatno najzanimljiviji dizelaši od dva litra koji razvijaju 110, 130, 160 i 190 konjskih snaga. Pored odličnih performansi, „insignija” raspolaže i velikom kabinom, kao i prtljažnikom zapremine 520 litara. Ono što je još jedan od aduta ovog modela je i cena, pošto najjeftinija varijanta nemačke limuzine košta 19.080 evra.

„Audi A6“Model čuvene automobilske kompanije sa brojem šest u imenu je veoma popularan među ovdašnjim kupcima, pa već godinama zauzima vrh liste po broju prodatih modela u klasi kojoj pripada. Tome možda doprinosi i činjenica da se skoro svi srpski ministri voze u „šesticama”. Uostalom, i cena od najmanje 38.000 evra ovaj model i čini preporučljivim jedino ministrima i onima koji imaju slična primanja. Mada postoji i jedna slabiji sa 2.000 kubika i 136 konjskih snaga, kod nas je verovatno najčešći model onaj sa trolitarskim dizelašem, koji razvija 240 konja. Ovaj agregat ima maksimalnu brzinu od preko 200 kilometara na sat i ubrzanje do stotke od 10,3 sekunde koji su ukombinovani sa veoma malom potrošnjom od oko 5,5 litara na 100 kilometara. Gama benzinaca počinje sa 2.0 TFSI agregatom sa 170 konja, dok najsnažnija verzija ima 4,2 litra zapremine i razvija 350 konjskih snaga.

„Tojota Avensis“Japanska limuzina čija je poslednja generacija pre nekoliko meseci počela prodaju u Srbiji, i do sada je bila jedan od omiljenih modela u D segmentu. Novi trendovi u dizajnu automobila su se odrazili i na „Tojotu”, pa novi „avensis” ima više oštrih linija koje doprinose agresivnom i modernom izgledu ove limuzine. Kabina nije luksuzna kao ona kod „brata”, „leksusa IS”, ali se to i ne očekuje, s obzirom da je početna cena „avensisa” 20.800 evra. Ovaj model je i ranije bio porodični automobil sa delimično poslovnim odelom, a od toga se ni sada ne odustaje. Gama motora počinje benzincem od 1,6 litara koji razvija 132 konjske snage. Snažniji agregati pogonjeni bezolovnim benzinom su onbaj od 1.800 kubika, sa 147 konja, i dvolitraš koji na drum isporučuje 152 konjske snage. D-4D je oznaka za „Tojotine” dizelaše, a u „avensis” se ugrađuju 2.0 i 2.2 sa 126, odnosno 150 konja.

„Mercedes E klase“Ovaj model je rodonačelnik segmenta premijum limuzina, poznatih i kao direktorske limuzine. Prva generacija se pojavila davne 1947. godine, ali je sredinom devedesetih E klasa postala prepoznatljiva po udvojenim prednjim farovima. Poslednja generacija, koja upravo počinje svoj pohod na srpsko tržište, donosi i revolucionarno rešenje u vidu četvrtastih prednjih farova, umesto dosadašnjih okruglih. Shodno veličini automobila motori su snažni, a ima ih čak 12. Najslabiji je dizelaš od 2.143 kubika sa 136, 170 ili čak 2204 konjske snage. Jači dizelaš ima tri litra zapremine i razvija 211 i 231 konjsku snagu. Najslabiji benzinac ima svega 1,8 litara iz kojih izvlači čak 204 konja. Nove tehnologije koje su nemački inženjeri primenili garantuju i nižu potrošnju, pa ovaj benzinac na 100 kilometara troši oko sedam litara goriva. Najjeftinija verzija nove E klase kod nas košta 42.490 evra.

„Sitroen C5“Ljubitelji francuskih limuzina sada imaju dosta izbora jer gotovo svi proizvođači iz ove zemlje u svojoj gami imaju ovakve modele. Novi „sitroen C5” je jedan od najsvežijih „francuza” na tržištu. Druga generacija ovog modela je donela mnogo novina, a ponajviše se ističe potpuno novi izgled koji podseća na nekadašnju praksu „Sitroena” da izgledom svojih modela postavlja nove standarde u dizajniranju automobila. Najslabiji agregat koji se ugrađuje u C5 je dizelaš od 1,6 litara i 110 konja, dok jači imaju zapreminu od dva, 2,2 i 2,7 litara i razvijaju 138, 173 i 208 konjskih snaga. Ljubitelji benzinaca mogu da biraju između 1.8, 2.0 ili 3.0 agregata koji raspolažu sa 127, 143 ili 211 konja. Limuzina dugačka skoro 4,8 metara košta nešto više od 20.000 evra, ima prtljažnik od 467 litara, a karakteriše se i dosta ekonomičnim agregatima (najslabiji dizelaš troši 5,5 litara na 100 kilometara).

„Leksus IS“Luksuzni brend trenutno najprodavanijeg svetskog proizvođača, „Tojote”, u Srbiju je zvanično stigao tek prošle godine. Modeli ove marke se ističu veoma luksuznim enterijerima, ali su poznati i po odličnim motorima i hibridnoj tehnologiji. Najmanja limuzina „Leksusa”, koja nosi oznaku IS, može se kupiti sa jednim benzinskim i jednim dizel agregatom. Benzinac od 2,5 litara razvija preko 200 konjskih snaga i ima maksimalnu brzinu od 230 kilometara na sat. Ovakve performanse moraju da se plate nešto većom potrošnjom, koja iznosi preko 10 litara. Nešto štedljivija je dizel verzija sa 2,2 litra i 175 konja koja troši oko 6,5 litara na 100 kilometara i ima postiže maksimalnih 220 kilometara na sat. Oba motora dolaze u kombinaciji sa šestostepenim manuelnim ili automatskim menjačem. Najslabija verzija „leksusa IS” košta 28.900 evra.
„Volvo S60“Švedska fabrika je oduvek bila poznata po limuzinama specifičnog, pomalo četvrtastog izgleda i ogromne bezbednosti. Poslednje generacije „Volvoovih” modela su nešto modernijeg dizajna, čime su postale privlačnije, ali i dalje važe za najbezbednije automobile na svetu. Model S60, koji u gami zauzima mesto između S40 i S80, pruža jedinstven spoj prostranosti dovoljne za duga putovanja i okretnosti odlične za gradske sredine, a početna cena od oko 28.000 evra je jedna od najnižih u klasi. Dužina od preko 4,6 metara garantuju da S60 neće izneveriti kupce kojima je potreban porodični automobil, a tome u prilog govori i prtljažnik od 425 litara. Poslovni korisnici koji traže vozilo iz direktorske klase će biti oduševljeni luksuzom kabine, a svima će se svideti odlični dizelaš od 2,4 litra koji razvija 126, 163 ili 185 konja (najsnažnija, D5 verzija).

„Pežo 407“Francuska limuzina dugačka nešto manje od 4,7 metara nije najveća u „Pežoovoj” ponudi (veći je 607), ali je daleko češća na našim putevima. Tako će verovatno biti i u budućnosti, s obzirom da najjeftiniji 407 na popustu košta samo 18.690 evra. Prepoznatljiv dizajn, koji je pre nekoliko godina nagovestio izgled budućih modela francuske fabrike, je jedno od najjačih oružja ovog modela u borbi za kupce. Klasično limuzinska karoserija, zahvaljujući specifičnim farovima i nešto manjem klirensu ima gotovo sportski izgled, iako u kabini ima mesta za četiri odrasla putnika. Izbor agregata u modelu 407 je dosta veliki, a startuje sa benzincem od 1.800 kubika i 125 konja. Nešto jači je dvolitraš koji razvija 141 konjsku snagu, dok onaj od 2,2 litra raspolaže sa čitava 163 konja ispod haube. Dizelaši su zapremine dva i 2,2 litra, sa 136 i 170 konja, dok je najjači u ponudi komon-rejl dizelaš od 2.700 kubika i 204 konjske snage.

Preuzeto sa www.blic.rs

среда, 1. јул 2009.

Velika navala na auto-škole

Velika navala na auto-škole


Od novembra na snagu stupa novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji će doneti brojne izmene u obuci i polaganju vozačkog ispita.

untitled3v139213p0

Stoga, svi oni koji žele da polože vozački ispit pre stupanja na snagu novih propisa, pohrlili su poslednjih nedelja u auto-škole, kako bi po staroj metodologiji ali i znatno nižoj ceni došli do vozačke dozvole.

Naime, prema aktuelnom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, koji je zastareo, obuka za vožnju traje 40 časova, a vozački ispit se sastoji iz teorijskog i praktičnog dela. Novi Zakon donosi isti broj časova, ali će se vozački ispit polagati iz tri dela - prva pomoć, teorijski i praktični deo.

U trenutno važećem sistemu, sama obuka može da se završi i za dvadesetak dana, dok će po novom sistemu ona trajati minimum tri meseca, a kandidati će morati da slušaju i teorijska predavanja.

Ipak, ono što najviše smeta budućim polaznicima jeste cena koju će morati da plaćaju kako bi došli do svojih dozvola za vožnju, a koje će biti gotovo dvostruko veće u odnosu na trenutno aktuelne cene. Nezvanično, među instruktorima kruži priča da će za dobijanje vozačke dozvole polaznici ubuduće morati da izdvoje oko 500 evra, a cenu će određivati Agencija za bezbednost saobraćaja koja tek treba da bude oformljena.

Prema aktuelnom zakonu dozvola koju kandidat sa položenim vozačkim ispitom dobije, nema nikakva ograničenja, a prema novom zakonu dobija se probna vozačka dozvola na period od godinu dana. ta probna dozvola, prema nekim informacijama, imaće ograničenja u pogledu brzine, vremena vožnje i upotrebe alkohola.

Prema novom zakonu automobili za obuku vozača moraće da imaju tahograf (merni uređaj za kontrolu vremena upravljanja i odmora), rukovodilac auto škole moraće da bude diplomirani inženjer saobraćaja, a putnička vozila za obuku neće smeti da budu starija od tri godine.

Preuzeto sa www.mtsmondo.com

понедељак, 29. јун 2009.

Nove tablice tek dogodine!

Nove tablice tek dogodine!


U MUP-u kažu da izdavanje novih registarskih tablica mora da sačeka još šest meseci, kada će stupiti na snagu novi zakon o saobraćaju
Ministarstvo unutrašnjih poslova neće ni do kraja ove godine početi sa izdavanjem novih registarskih tablica za automobile, saznaje Press! U Informativnoj službi MUP-a rečeno nam je da će tablice morati da sačekaju početak stupanja na snagu novog zakona o bezbednosti saobraćaja, što je najavljeno tek za šest meseci.

„Razgovor na temu novih registarskih tablica nije celishodan i sveo bi se na nagađanja dok se ne donesu i svi neophodni prateći podzakonski propisi”, stoji u saopštenju koje nam je uputio MUP.
Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović kaže za Press da je sasvim izvesno da izdavanje novih registarskih tablica neće početi do početka sledeće godine!
- Srbija je jedina zemlja u okruženju koja nema tablice standardnih dimenzija 52 puta 12, što je evropski standard. Sa aspekta bezbednosti u saobraćaju kašnjenje sa izdavanjem novih tablica nema neki veliki značaj - ističe Okanović.

Budući da je Skupština usvojila novi zakon o bezbednosti saobraćaja, nove registarske tablice počeće da se izdaju nakon početka njegove primene, ali i uz sve podzakonske akte kojima treba bliže da se regulišu uslovi i postupak registracije vozila, izgled i sadržaj nove saobraćajne dozvole i registarskih tablica - stoji u saopštenju MUP-a.

Inače, Pravilnik o registraciji motornih i priključnih vozila, kao i o obliku, boji, dimenziji i sadržini registarskih tablica, objavljen je još 29. decembra 2007. u „Službenom glasniku”, a na snagu je stupio petog januara 2008. Zakonski rok je uveliko prošao, ali tehnički uslovi za početak izdavanja novih tablica ni posle skoro godinu dana ne postoje. Kako Press nezvanično saznaje, razlog kašnjenja je MUP-ov informacioni sistem, koji je veoma zastareo i koji u potpunosti treba promeniti.


Preuzeto sa www.pressonline.rs

недеља, 28. јун 2009.

Divljanje cena goriva

Divljanje cena goriva


Thirsty for OilU ovoj godini predstoji večeras nam jedanaesta promena cene goriva i – jedanaesto poskupljenje.

Da podsetim, bezolovni benzin bio je početkom januara 72,10 dinara, a od večeras će se prodavati po 103,72 dinara, tako da je ovo poskupljenje od ravno 31,62 dinara za samo 6 meseci.

Večerašnje poskupljenje Ministarstvo energetike opravdava porastom cena nafte na svetskom tržištu što je nebuloza, obzirom da je cena poslednji put menjana (naravno, na gore) 10. juna - dakle pre dve nedelje kada je barel nafte koštao nešto preko 72 dolara, danas se cena kreće nešto preko 69 dolara, tako da je za ove dve nedelje nafta pojeftinila.

Još jedna indikativna zanimljivost je da je tačno pre godinu dana, benzin je dostizao vršnu cenu i stajao je 108 dinara po litri, ali je i barel nafte bio na rekodnih 148 dolara. Sada je taj isti barel dva i po puta jeftiniji, a naše gorivo je na istom nivou.