Država bez para za analizu kvaliteta goriva
Gorivo je danas još jednom poskupelo, a svaki put kada se to desi, neizostavne su i priče o kvalitetu domaćih derivata. Iako se često mogu čuti komentari da nam je gorivo slabog kvaliteta, zvaničnih podataka nema.
Za sada jedino znamo da sastav goriva zadovoljava domaće standarde, ali ne i evropske. Ipak, kakav je tačno kvalitet derivata i koliko zaostajemo za evropskim zemljama nije poznato jer nadležni kod nas gorivo vrlo retko kontrolišu.
Za ispitivanje uzoraka goriva nadležna je tržišna inspekcija Ministarstva trgovine, gde kažu da sve gorivo stiže iz Naftne industrije Srbije, te da je praćeno odgovarajućom dokumentacijom akreditovane laboratorije.
Na pitanje da li se ipak sprovodi kontrola kvaliteta goriva na pumpama, u tržišnoj inspekciji kažu da su od 1. januara do 31. maja ove godine sektoru tržišne inspekcije podnete 83 prijave potrošača. Ispada, međutim, da se vozači slabo žale na kvalitet.
- Najveći broj prijava, i to 46, bio je podnet na teritoriji Beograda i gotovo sve prijave su se odnosile na količinu goriva, odnosno na netačno merenje prodate količine, i u dva slučaja su podnete prekršajne prijave nakon utvrđivanja nepravilnosti - ističu u inspekciji.
Tako proizlazi zaključak da se kontrole ukoliko nema prijava i ne sprovode, pa nije ni čudo što zvaničnih podataka o kvalitetu derivata i nema.
U Ministarstvu energetike kažu da su naši derivati u skladu sa standardima. Ipak, para za istraživanje kvaliteta nema.
- Razmišljali smo o projektima za ispitivanje kvaliteta goriva, ali su te analize jako skupe. Imamo inspektore i za sada uspevamo da držimo stvari pod kontrolom - objašnjavaju u Ministarstvu energetike.
Zorana Mihajlović-Milanović, stručnjak za energetiku, kaže da u našim gorivima definitivno ima više loših supstanci, sumpora i aromata, nego što bi trebalo da bude.
- Nije ni moguće proizvesti kvalitetno gorivo dok se rafinerije ne modernizuju. A standardi se stalno menjaju i u EU, zato stalno mora da se ulaže u modernizaciju - objašnjava Milanovićeva dodaje da je čudno da resorno ministarstvo nije skoro zatražilo da se uradi neko istraživanje o kvalitetu goriva.
Ipak, svi učesnici na tržištu naftnih derivata kod nas se slažu da kvalitet goriva odgovara domaćim standardima, dok ćemo na evropski kvalitet morati da sačekamo, otprilike još godinu i po dana, kada se otvara tržište. Razlike između domaćih i evropskih standarda kada je kvalitet u pitanju najčešće su sadržaj olova za benzine i sumpora za dizel goriva.
U Srbiji se trenutno može kupiti samo bezolovni benzin od 95 oktana, dok se u okruženju, ali i evropskim zemljama može kupiti i onaj od 85, pa i 100 oktana, koji je najčešće u upotrebi za nove automobile. Takođe, kod nas se još uvek proizvodi dizel gorivo D2, koje se u zemljama Evrope više ne prodaje, a koje sadrži veliku količinu sumpora.
Nebojša Atanacković iz kompanije AD „Nafta” kaže da je problem kod kvaliteta u tome što naše rafinerije nisu na nivou onih u svetu.
- Ipak i kriterijumi kvaliteta se stalno menjaju. Mi sada proizvodimo evro 5 dizel, koji ima ispod 10 ppm sumpora, a imamo i D2 koji ima i do 1.000 ppm sumpora. To je jedna od glavnih komponenata koja se gleda kada su dizel goriva u pitanju - objašnjava Atanacković.
On dodaje da kada je benzin u pitanju, veći oktanski broj znači da je benzin kvalitetniji.
Odnedavno postoji mogućnost da naftaši sami provere kvalitet tečnog naftnog gasa koji im distributer dostavlja.
- Imamo uređaj koji vrši kontrolu sastojaka TNG-a. Često je bio ispod kvaliteta kada smo proveravali. Ali smo sada u mogućnosti da unapred opomenemo distributera da nećemo u buduće primiti takav gas - objašnjava Atanacković.
Poređenje |
Modernizacija postrojenja NIS-a A. E. |
izvor - Blic