Dobrodosli !

Na ovom blogu, mozete doci do najnovijih informacija u vezi novih automobila, polovnih automobila, oglasa. Ovo mesto mozete koristiti za pocetni korak u trazenju informacija koje su vam potrebne a vezane za automobile.

Sa desne strane se nalaze padajući meniji u kojima možete naći spiskove auto placeva. Auto placevi koje sam skupio na ovom mestu su placevi u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Evropi. Taman ono što zanima nas koji hoćemo sebi da kupimo novi automobil ili naravno polovni automobil.

Naravno ako vam zatreba vulkanizer, na dnu bloga mozete naći spisak vulkanizera u Srbiji.

U dole prikazanom pretrazivacu mozete ukucati zeljeni pojam, a pretrazivac ce ga povezati sa automobilima i dati nabolji moguci odgovor!

Pretrazite pojmove koji vas interesuju a vezano za automobile!!!

Прилагођена претрага

субота, 11. јул 2009.

Prvi hrvatski auto do kraja godine?

Prvi hrvatski auto do kraja godine?

Sredinom 2010. zagrebačka kompanija Dok-ing mogla bi da započne serijsku proizvodnju prvog hrvatskog automobila, 260 cm dugačkog dvoseda na struju.

Ponos hrvatske autoindustrije, dosad isključivo orijentisane na proizvodnju delova, uskoro bi mogao da postane gradski mališan za sada pod imenom XD, čije izrade se prihvatila zagrebačka kompanija Dok-ing, u svetu poznata po izradi mašina za de-miniranje.

Gotovo senzacionalno zvuči informacija da će prototip pokretan elektromotorom i litijum-gvožđe fosfatnim baterijama nove generacije biti spreman za vožnju već krajem 2009. godine, nakon čega će serijska proizvodnja zavisiti isključivo od finansijskih sredstava. Osim što su ove baterije ekološki prihvatljive i nezapaljive, odlikuje ih i autonomija do 250 km, a biće moguće puniti baterije i kočenjem.

Na zamisao stvaranja automobila koji će većim delom biti plod hrvatske pameti i znanja pre godinu dana došao je Vjekoslav Majetić, glavni inženjer i vlasnik Dok-inga.

Iako se može zaključiti da je reč o ambicioznom projektu, čelnom čoveku zagrebačke kompanije ne nedostaje optimizma i čvrsto veruje u uspešno stvaranje prvog hrvatskog auta.

- Sve što smo dosad projektovali pokazalo se u praksi više nego uspešnim. Ako ne bude većih potresa, već sledeće godine ćemo tržištu ponuditi udoban, siguran i okretan dvosed, namenjen za brže i jeftinije kretanje po gradskim ulicama. Naš automobil će imati autonomiju do 250 km, što je više nego dovoljno za dnevne potrebe većine vozača, govori Majetić, svestan da će za izgradnju pogona i pokretanje serijske proizvodnje biti potrebno osigurati oko 100 miliona evra. Uporedo s razvojem, zato se traže i ulagači voljni da sufinansiraju projekat sa svetlom komercijalnom perspektivom. Priča bi trebala ozbiljno zanimati i državne institucije, jer Dok-ing proizvodnju 260 cm dugačkog gradskog dvoseda u celosti namerava zadržati u Hrvatskoj i tako zaposliti niz kooperanata.

Kompanija Tema iz Pule već je razvila prikladne elektromotore (45 kW, 600 Nm) koji će se ugrađivati u prednje točkove sa kojima će auto razvijati maksimalnih 120 km/h. Osim toga, posao izgradnje šasije dogovoren je s Eko-Međumurjem, dok će deo proizvodnje obavljati i zavod za energetsku i procesnu opremu TPK.

Zbog višegodišnjeg iskustva u proizvodnji delova za autoindustriju, novi posao se smeši i drugim kompanijama, a jedino što će se baterije uvoziti baterije, jer bi u njohov razvoj bilo nerazumno ulagati.

Reč je o najskupljem delu svakog elektromobila, zbog čega se uz skupe litijum-jonske baterije planira ugradnja i znatno jeftinijih olovnih.

U zavisnosti od izabranih baterija i željenoj autonomiji i opremi konkretnog modela, kretaće se i cena. Trenutno je ona postavljena visoko i cilja se na cenu od 10.000 evra, što nije neizvodivo uz određene subvencije za zelena vozila, poznate u zapadnom svetu. Pošto je već zacrtano da će u budućnosti putevima vladati bešumna i čista vozila na struju, u Dock-ingu očekuju da će Hrvatska podržati razvoj elektroautomobila.

Dva elektromotora ukupne snage 90 kW/120 KS biće postavljena u prednje točkove, a isporučivaće ih kompanija Tema iz Pule. Obrtni moment od 600 Nm osiguravaće dobru startnost, dok će maksimalnih 120 km/h dopuštati i ležerno prevaljivanje dužih deonica na putevima.

Planirano je da krov bude u celosti prekriven staklom, ali će poslednju reč ipak imati konstruktori prilikom ocenjivanja sigurnosti. Atraktivno dizajnersko rešenje, kao i kod mnogih studija, u finalnoj verziji će možda ipak morati biti izostavljeno i zamenjeno nešto dosadnijim limom.

Kroz početne faze razvoja model nosi ime XD, delom zahvaljujući i nesvakidašnjem izgledu zadnjih svetlosnih grupa. U nazivu se slovo X odnosi upravo na dizajn svetala, a D označava Dok-ing, zagrebačku kompaniju koja potpisuje ideju stvaranja hrvatskog elektromobila.

Razvoj enterijera nije dovršen, ali dužina od 260 cm nameće određene zakonitosti. Ipak, prostor za inventivnost pronađen je na upravljačkom mehanizmu, koji će biti moguće pomerati sa leve na desnu stranu, a po želji i postaviti u sredinu. Dašak glamura ponudiće i skladno dizajnirana sedišta.

Pozitivnim raspletom priče o gradskom mališanu i stvaranjem ozbiljnije finansijske konstrukcije, Igor Jurić, dizajner Dokinga XD, mogao bi iz rukava izvaditi i dve godine stare crteže atraktivnog roadstera nazvanog Sisak. Bio bi to logičan nastavak priče o HR elektroautomobilima, a kupci bi uz ekonomičnost mogli uživati i u performansama pogona na struju.

Piše: Branimir Hitrec, AutoKlub.hr

четвртак, 9. јул 2009.

„Crna tačka“ na prilazu Beogradu

„Crna tačka“ na prilazu Beogradu


Skretanje sa Ibarske magistrale ka Bubanj potoku verovatno je jedno od najopasnijih na prilazima Beogradu. Raskrsnica na kojoj se može desno ka Nišu i pravo ka Beogradu opasna je za vozače iz više razloga. Noću je smanjena vidljivost, na ovom delu puta brzo se vozi, a stručnjaci dodaju i da je raskrsnica slabo i nejasno označena pa bezbednost nije na zavidnom nivou.

untitledcrna-tacka-x
Vozači koji se Ibarskom magistralom kreću ka Beogradu na prilazu gradu, posle petlje „Orlovača“, nailaze na komplikovanu situaciju na putu. Kolovoz se sužava, od tri trake (dve za kretanje jedna zaustavna) vozila ulaze u dve sužene. Desna saobraćajna traka namenjena je za skretanje na Kružni put koji vodi ka Bubanj potoku (uključenje na autoput Beograd - Niš), a leva (brža) za nastavak pravo ka Beogradu. Problem nastaje kada vozači iz desne trake počnu da se prestrojavaju u levu da bi nastavili dalje ka Beogradu i time seku put onima iz leve trake, koja je po saobraćajnim pravilima brža i služi za preticanje. Sve se to događa na suženom delu puta koji je ograđen metalnim ogradama, gde je preticanje dozvoljeno jer nema znaka za zabranu, i gde je srednja traka isprekidana što sve povećava rizik. Vozači kažu da je raskrsnica na koju nailaze nejasno urađena i obeležena, da zbunjuje i da često ne znaju gde da skrenu.
- Svi skreću iz desne u levu traku i to pre same raskrsnice što može imati katastrofalne posledice. Vozi se brzo a zašto i ne bi kad ne postoji znak za ograničenje. Noću je najopasnije jer nije dobro osvetljeno. Ja često prolazim ovuda pa znam kako da vozim ali se bojim kako će onaj koji prvi put ovuda prolazi - priča vozač Saša Katić.
Sto metara pre raskrsnice postoji znak za skretanje prema Nišu a na kolovozu su ispisane strelice za skretaje u desno ka Nišu, odnosno pravo ka Beogradu. Saobraćajni stručnjaci, međutim, smatraju da to nije dovoljno i napominju da je ova raskrsnica katastrofalno obeležena i kad je u reč o vertikalnoj i kad je reč o horizontalnoj signalizaciji.
- Raskrsnica mora drugačije da se označi. Najvažnije je da se vozilima koja idu ka Beogradu na vreme saopšti informacija i odredi prestrojavanje u levu traku da bi imali vremena to da učine. Ovde signalizacija ljude dovodi u zabludu i pitanje je trenutka kad će se tu dogoditi saobraćajna nesreća sa većim ili manjim posledicama – upozorava saobraćajni inženjer Vladimir Simidžija.
Stručnjaci kažu i da je problem mali radijus krivine koja prethodi kritičnoj raskrsnici. To znači da je krivina oštra i da je neophodno sporije kretanje vozila da bi se bezbedno savladala. Međutim, na ovom delu puta ne postoji znak za smanjenje brzine kretanja a opasnost se vidi iz činjenice da na tu krivinu vozači nailaze iz dugačkog pravca, sa tri saobraćajne trake, na kome mnogi voze i preko 80 kilometara na sat. Vozačima se mora još nekoliko kilometara ranije, više puta nagovestiti šta ih čeka na putu, da ne bi morali da reaguju naglo i u poslednjem trenutku što često prethodi kobnim greškama. Da bi se sprečile nesreće potrebno je i da saobraćajna policja uradi svoj deo posla, da intenzivnije koltroliše učesnike u saobraćaju na ovom delu Ibarske magistrale, koja je inače jedan od najopasnijih magistralnih puteva u regionu. Pored puta, u zoni raskrsnice i dugačke krivine mnogo je olupina, branika i radkapni svakakvih modela automobila. To navodi na zaključak da je je ovde već bilo saobraćajnih udesa a pitanje je dana kada će se destiti još neki, upozoravaju stručnjaci.

„Putevi Srbije” bez odgovora
Ibarska magistrala je magistralni put koji je u nadležnosti države. O njoj računa vodi javno preduzeće “Putevi Srbije”. Nažalost iz ovog preduzeća juče nismo dobili bilo kakav odgovor na ovu temu.
Brzinu smanjiti na 30
Naglo smanjenje brzine većina vozača doživljava kao šok. Možda će 99 odsto njih pravovremeno i na pravi način reagovati pre ulaska u krivinu, ali sigurno neće svi. Da bi bili bezbedni u krivini koja prethodi skretanju na Kružni put, vozači moraju da smanje brzinu kretanja na 30 kilometara na čas što treba narediti saobraćajnim znakom za smanjenje brzine, kažu stručnjaci.

Preuzeto sa www.blic.rs

уторак, 7. јул 2009.

GAZ otpušta sedam hiljada radnika

GAZ otpušta sedam hiljada radnika

| Izvor: SEEbiz
Moskva -- Drugi najveći ruski proizvođač vozila GAZ će ovog meseca srezati sedam hiljada radnih mesta zbog pada prodaje vozila.

Predstavnici tog proizvođača navode da se rusko tržište vozila, jedno od najbrže rastućih svetskih tržišta pre ekonomske krize, smanjilo se gotovo za polovinu u ovoj godini.

U GAZ-u kažu da očekuju još gore razdoblje, nagovestivši da bi taj proizvođač vozila mogao da bude prisiljen da zatvori nekoliko poslova. Ne postoje moguće mere kojima bi se stimulisalo tržište, kažu u toj kompaniji i dodaju da mere koje je preduzela vlada do sada nisu dale rezultate.

Proizvođaču čuvenog modela „volga“ obećane su četiri milijarde rubalja (92 miliona evra) u sklopu vladinog programa pomoći za premošćivanje nelikvidnosti u teško pogođenoj ruskoj automobilskoj industriji, koju dodatno pritiska navala uvoza.

Prodaja vozila u Rusiji pala je za 47 posto u prvih pet meseci ove godine u poređenju s istim razdobljem lani, objavilo je Evropsko poslovno udruženje.

Počinje montaža dizel "punta"

Počinje montaža dizel "punta"

| Izvor: Tanjug
Kragujevac -- U pogonima kragujevačke fabrike "Zastava" u petak počinje sklapanje automobila "punto klasik" sa dizel motorom jačine 1.300 kubika.

Dizel motor od 1.300,
Dizel motor od 1.300,
"Sve je spremno za montažu dizel varijante 'punto klasika'. Montirana je nova oprema za ugradnju motora, instalirana je nova oprema za njegovu ugradnju, kao i dodatni alati i deo za transport dizel motora", izjavio je generalni direktor Grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević.

Sve to, dodao je on, finansiralo je preduzeće "Fijat automobili Srbija".

Radojević kaže da je dizel motor od 1.300 kubika "1.3 multi džet" najbolji motor, što je pokazala i probna montaža "punto dizelaša".

On je podsetio da je montiranje "punto klasika" počelo krajem marta ove godine i da je do danas sklopljeno 4.400 automobila sa benzinskim motorom.

Prvi čovek kragujevačke "Zastave" kaže da prodaja prati proizvodnju i da je kupcima do sada isporučeno 3.800 vozila, a u toku je transport preostalog broja proizvedenih vozila.

Povodom ceremonije zvaničnog početkla sklapanja "punta klasik" sa dizel motorom, u Kragujevcu će, kako se očekuje, boraviti potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, prvi čovek zajedničkog preduzeća "Fijat automobili Srbija" Đovani de Filipis i predstavnici ambasade Italije u Beogradu.

Malo para od preregistracije

Malo para od preregistracije


Namera države da u svoju kasu unese 1,5 milijardu dinara od preregistracije automobila koji se u Srbiji voze kao vlasništvo predstavništava stranih firmi ili sa, recimo, crnogorskim tablicama, teško će se ostvariti. Veoma mali broj vlasnika ovih vozila odlučio se da plati carinu i PDV i registruje ih u Srbiji.

tablice_ekonomske_210x140“Od 22. aprila ove godine, kada je na snagu stupila Uredba o uvozu automobila sa “E” tablicama, pa do 30. juna, ukupno je uvezeno i konačno ocarinjeno 87 vozila”, kažu u Upravi carina.

“Na ime carine i poreza na dodatu vrednost naplaćeno je 39 miliona dinara”.

Prema podacima nadležnih, u Srbiji je, do donošenja dopune Uredbe o uvozu motornih vozila, bilo preko 1.500 vozila korišćenih za potrebe predstavništava inostranih firmi. Poznato je da su mnogi građani koristili tada važeću zakonsku mogućnost da vozila (uglavnom luksuzna) uvezu privremeno bez plaćanja ikakvih dažbina državi. Tako je, u proseku, država po jednom ovakvom vozilu gubila od 10.000 do 40.000 evra.

Za sada je, prema podacima Uprave carina, 35 ovakvih vozila vraćeno u zemlju odakle su i uvezena.

Izuzetno je malo i interesovanje za registraciju automobila koji su se, bez ispunjenih propisanih standarda, prethodnih godina vozili u Srbiji. Takvih je, kako su govorili nadležni, u prethodnim godinama bilo oko 50.000.

Za sada je pogodnost registrovanja vozila koji ne ispunjavaju standard “evro tri”, uz uslov da ga vozi građanin Srbije, uz validno punomoćje izdato pre 1. januara prošle godine, iskoristilo samo 1.000 zainteresovanih.

Prosečna vrednost ovih automobila je oko 1.000 evra, pa su procene da će se na srpskim otpadima, posle 22. jula ove godine, naći više od 40.000 vozila. Država je, od carina i poreza naplaćenih po ovom osnovu, do sada zaradila samo 50 miliona dinara.

Trećina vrednosti automobila

Sam postupak uvoza obavlja se u svim carinarnicama, što znači da građani ne moraju da se javljaju u carinarnicama prema mestu prebivališta. Prilikom uvoza potrebno je dostaviti prateću dokumentaciju vozila, punomoćje, ličnu kartu, ali i dovesti vozilo u nadležnu carinarnicu.
Važeća carinska stopa za uvoz automobila je 12,5 odsto (za vozila poreklom iz EU - 10 odsto), dok je stopa PDV 18 odsto, što kumulativno iznosi 31-33 odsto vrednosti vozila.

Katalog odlučuje

Vrednost vozila vrši se na osnovu kataloga Uprave carina.
“Do sada nije bilo nikakvih primedbi na procenu vrednosti automobila, jer se ona vrši na potpuno isti način kao i do sada”, kažu u Upravi carina.

Preuzeto sa www.autobrief.com

недеља, 5. јул 2009.

Najviše ukradenih folksvagena


Najviše ukradenih folksvagena

Autor: E. B.

Od ukupno 4.100 ukradenih automobila u prošloj godini, najviše je folksvagena. Čak svaki četvrti nestali automobil je ove marke. Sledeći na rang-listi su „zastave“, a zatim slede audi (10%), mercedes (9%), opel (7%) i BMW (5 odsto). Sve ostale marke automobila koje su ukradene na području Srbije čine ukupno 20 procenata.

Besplatan autobuski prevoz na Egzit

Besplatan autobuski prevoz na Egzit

Autor: A. N. |

Kompanija „Carlsberg“ je u saradnji s Egzitom pokrenula akciju „Ako vozim, ne pijem. Ako pijem, ne vozim“ u okviru koje će za egzitaše biti organizovan besplatan autobuski prevoz tokom trajanja festivala.


Svakoga dana će 36 autobusa polaziti iz najvećih gradova Srbije u pravcu Novog Sada i, naravno, vraćati putnike u mesto polaska. Takođe, 25 autobusa je obezbeđeno za egzitaše iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Bugarske. Posetioci koji su već kupili karte za Egzit, autobuske karte mogu rezervisati preko sajta: www.myexit.org, a detaljne informacije o terminima polazaka mogu se pronaći na internet stranici: www.exitfest.org. Zvezde festivala biće Mobi, Peti Smit, „Prodigy“...

Lepo ponašanje u prevozu se podrazumeva!

Lepo ponašanje u prevozu se podrazumeva!

Za razliku od nekih drugih naroda, Nemci se u javnom gradskom prevozu ponašaju prilično fino. Ne ostavljaju otpatke, flaše, a pušenje u prevozu im nije ni na kraj pameti. Ispijanje piva u metrou - to se već viđa.

U takozvani „laki metro“ ili „under-bahn“ ulaze tri druga, sličnih godina. Jedan očigledno dolazi sa posla sa sve kravatom i lap-topom. Druga dvojica ležernije obučeni, ali zajednički imenitelj im je flaša piva koju svako lagano gustira.

Iako i Nemci znaju da se ponašaju „opuštenije“ u gradskom prevozu, posebno petkom i subotom uveče, gotovo je nemoguće videti na podu otpatke ili daleko bilo prazne flaše jer: redovno se čisti, ljudi imaju svest o zajedničkom prostoru, a nisu ni ludi da ostave flašu kad je kaucija za svaku 25 centi.

Štefi je studentkinja, a student kao student – automobila nema, ali zato ima povlasticu za gradski prevoz. „Nikada nisam videla nešto posebno neobično u metrou. Viđam, naravno, ljude koji jedu i piju i, mnogo češće, one koji čitaju novine i knjige ili samo pričaju međusobno.“

Kontrole redovne – kazne niske

Kazne, kada se uporede sa nemačkom prosečnom platom, i nisu neki bauk. Zanimljivo je da se više isplati pušiti nego jesti ili piti u voziću. Tako bi onaj ko truje sebe i druge duvanskim dimom, ako ga uhvati kontrola, morao da plati 15 evra, a kazna za konzumiranje alkoholnih pića, zatim toplih jela i sladoleda iznosi 20 evra. Istu sumu kontrolori mogu da naplate onima koji na bilo koji način prljaju autobuse i vozove.

Što veći grad, to veći problemi, ali recimo u Bonu nema ispisanih grafita, tapacirane stolice nisu isečene, a tasteri za otvaranje vrata nisu polupani. U Bonu niko ne ustupa mesto bakama iz jednostavnog razloga što mesta uvek ima više nego dovoljno: čak i za kućne ljubimce, dečija kolica ili omiljeno prevozno sredstvo Bonjana: bicikl. U ovom poslednjem slučaju trebalo bi kupiti posebnu kartu koja je nešto skuplja od standardnih 2,40 evra - ali to retko ko radi.

Sve u svemu: Nemci su prilično fini u gradskom prevozu. Međutim, da su baš svi takvi, kontrole i kontrolora ne bi ni bilo.

autor: Nemanja Rujević

odg. urednik: N. Jakovljević

Vulkanizeri - spisak

Prodaja guma - Vulkanizeri

Ada
ŠULOK COMPANY Lenjinova 94 024 851 178

Arandelovac
AC VELJOVIC Vožda Karadorda 29 034 725 527
TRGOKOOP BOŠKOVIC Zanatska 63 034 720 974

Arilje
PNEUMATIK SERVIS Put 22. avgust bb 031 895 024

Backa Palanka
DIL JU Dositejeva 71 021 750 263

Bačka Topola
TEHNOART Glavna 25 024 715 739

Beograd
CENTAR BOBAN Dunavska 13 011 2620 046
ENERGY GROUP I Pazinska 31a 011 2493 685
ENERGY GROUP I Ðure Ðakovica 35 011 3390 224
GUME-FELNE DANKO Batajnicki drum 1 011 3165 098
RADIAL Beranska 2 011 3096 590
SLOŽNA BRACA Kralja Petra Prvog 13a 011 3413 130
SIMEX METAL Bulevar Mihajla Pupina 10g (NP5) 011 3112 507
VELEBIT Džordža Vašingtona 1 011 3226 112
VULKANIZERSKA RADNJA BATA Bore Stankovica 9 064 1190 206
VULKANIZERSKA RADNJA K-B Vojvodanska 409N 063 3757 470
CASTROL Beogradska 65a, Sremcica 011 2522 769
CENTAR SAŠA Smederevski put 37 011 3412 244
MEDA Mozerova 25, Zemun 011 2616 770

Crevenka
MARNIK STPR
Veljka Vlahovica 2b 025 733 210

Čačak
MARINOVIC
Bulevar Oslobodilaca 125 032 461 053
STZR ŠIPETA Bulevar Oslobodilaca 11 032 262 765

Cicevac
GUMOTEHNA Industrijska zona bb 037 805 050

Feketic
STOP
Maršala Tita 49 024 738 966

Ivanjica
MAK DRAGAN Kej brace Damjanovic bb 032 663 901

Kikinda
FODOR Zmaj Jovina 110 0230 429 212

Kisac
MILO Vojvodanska 83 021 827 990

Knjaževac
ZEBRA Dobrivoja Radosavljevica 7 019 734 542

Kosjeric
MD WAGEN Subjelski put bb 031 783 382

Kragujevac
AUTO BRANŠA Bledska 8 034 300 304

Kraljevo
MICHELIN ÐORÐEVIC Adrani bb 036 845 000

Kruševac
BP AUTO Cara Lazara 36 037 419 870
POGLED PLUS Jasicki put bb 037 443 083

Kucevo
SR AUTOMONT Svetog Save 72 012 850 897

Lazarevac
SERVIS PAVLOVIC Ibarski put 48 011 8155 500
ŠUNDIC Ibarski put bb, Šopic 011 8155 593

Leskovac
AC STANKOVIC Ivana Milutinovica 7 016 51 425

Markovac
PREŽA R. Petrovica 91 026 861 218

Mladenovac
VULKAN AS Živomira Svakovica 15 011 8231 821

Negotin
ADAMOVIC Age Rogožinarevica 18 019 545 007

Niš
GUMOCENTAR Bulevar 12. februar 59 018 522 931
FOKA Stevana Prvovencanog 21 018 522 150

Novi Pazar
VM KOMERC DOO Dimitrija Tucovica bb 020 331 940
VTR VULKANIZER Stevana Nemanje 176 020 315 392
ZLATNO ZRNO Dimitrija Tucovica 3 063 715 3333

Novi Sad
ASURDŽIC Sentandrejski put 16 021 445 544
DRAGON TRADE Temerinska 38 021 444 781
KEDI NS Miše Dimitrijevica 78 021 6369 527
KOVACEVIC Vršacka 32 021 505 169
SAVA VULKANIZER Radoja Domanovica 43 021 6338 335
ZARE VULKANIZER Temerinska 144 021 6414 179

Odžaci
ST Somborska 10 025 742 758

Pančevo
CITY AUTOGAS Georgi Dimitrova 13 013 303 954

Prijepolje
DUKAT DOO Bjelopoljski put bb 033 31 427

Ruma
GACIC Augusta Cesarca bb 022 431 360

Senta
COMPAKT Poštanska 22 024 815 150

Sevojno
RAJO H. Dejovica bb 031 532 883

Sokobanja
MB KOMERC A. Markišica 155b 018 833 045

Sombor
GUMILEND Soncanski put 80 025 448 910
MIMI AUTO Solunskih boraca bb 025 460 379

Sremska Mitrovica
TIKI WEST Kuzminska 118 022 640 890

Stara Pazova
MAJ AUTO Novosadska 56 022 315 637

Subotica
ACF Beogradski put 70 024 553 017

Temerin
BOJAT Novosadska 303 021 844 147
NOVA GUMA Novosadska 579 021 840 226

Veternik
AUTO CENTAR ŠTRBAC Ive Lole Ribara 30a 021 823 837

Vranje
AS TIP TOP Drvarska bb 064 1645 114

Vrbas
VELJO Sivc Jovgena bb 021 790 110

Vršac
RBA Ljubljanska 113 013 807 770

Zajecar
TIP-TOP Lenjinova 23 019 422 939

Zrenjanin
MOMO Carnojevica 2a 023 548 844

Žabalj
AKUMULATOR MB Nikole Tesle 74 065 5367 444