Vožnja kolima loše utiče na zdravlje
Vožnja je način života u Americi - ako se dolazi na posao ide se kolima, ako se deca vode u školu odvoze se kolima, u kupovinu se ide kolima, kod prijatelja opet kolima, gde god da se krene ide se automobilom, a lekari upozoravaju da je ta navika veoma loša za zdravlje i da su sa sedećim stilom života povezani gojaznost i srčana oboljenja.
Idealno, ljudi bi trebalo da naprave 10.000 koraka svakoga dana da bi bili zdravi, smatra profesor pedijatrije Džejms Hil sa Univerziteta Kolorado.
Oni koji pešače samo od kuće do kola i od kola do kancelarije, uglavnom naprave deset puta manje koraka od preporučenog, oko 1.000.
Konstantna vožnja kolima tera ljude da odvoje deo od svog slobodnog vremena da bi vežbali, a prelaženje dugih destinacija od kuće do posla čini da je tog vremena veoma malo.
Gojaznost i srčana oboljenja su dva najveća problema povezana sa sedećim stilom življenja.
Zavisnost od kola čini da ljudi sve teže i teže uspevaju da ispune vladine preporuke da nedeljno ili intenzivno vežbaju 75 minuta ili se bave umerenim aktivnostima 150 minuta, kaže za Rojters Dijana Densmor, lekar iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Lorens Frenk sa Univerziteta Britiš Kolumbija čak je uspostavio vezu između relacije koju covek pređe kolima i njegove težine.
"Svakih 30 minuta provedenih u automobilu znači tri odsto veće šanse za gojaznost", istakao je Frenk i dodao da ljudi koji žive u delovima grada gde su izmešane prodavnice i poslovne zgrade, do kojih se može brzo stići pešice, imaju sedam odsto šansi manje da postanu gojazni.
Stariji gradovi poput Njujorka, Bostona i Čikaga imaju gusto naseljene krajeve i razvijen sistem gradskog prevoza.
Za razliku od njih, noviji gradovi - poput Atlante, Dalasa i Feniksa imaju potpuno izdvojena predgrađa do kojih se jedino može stići kolima, a da ne pominjemo da želju za pešačenjem ubijaju i vrela leta.
"Mi smo osmislili naše gradove da bismo proterali pešačenje", smatra Dejvid Goldberg iz organizacije "Pametan razvoj Amerike", koja se bavi načinima poboljšanja planiranja izgradnje gradova.
U zemlji gde je automobil simbol slobode, napori da se promovišu alternative vožnji nailaze na svakojake prepreke, a posebno na negodovanje uticajnih transportnih i građevinskih lobija.
Osim toga, automobil je nešto neizbežno, pa tako prema priznanju mnogih, i u situacijama kada je posao sasvim blizu kuće, ljudi se odlučuju da se do njega odvezu, a ne da idu pešice.
Frensis Šarfuro, menadžer kafea u Skotsdejlu u Arizoni priznaje da je, iako mu je prethodni posao bio tek nekoliko metara od kuće, na posao išao kolima.
"Ne znam zašto. To je stvar kulture", smatra on.
I. Rupić, Tanjug.
Нема коментара:
Постави коментар